Skip to main content
CARNET USERS CONFERENCE 2019

Cijeli program »
Prezentacija
View File
pptx
80.9MB

Kako kiselo-baznim indikatorima upoznati bogatstvo hrvatske flore

Učenici često ne primjećuju biljke koje ih okružuju. Bliskija im je bioinformatika nego botanika. Alat Pl@ntNet pomogao je da ih zaintresiramo za upoznavanje biljnih vrsta. Promatranjem biljaka u školskom okruženju učenici OŠ Pujanki, Split i OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora promatrali su i uspoređivali utjecaj različitih mikroklima (blizina mora, različita nadmorska visina,..) na zastupljenost određenih samoniklih biljaka. Izradili su fotoherbarije i kvizove za ponavljanje i provjeru znanja. Zbog korelacije sa kemijom, imali su zadatak pronaći biljku koja je najbolji kiselo-bazni indikator. Pokusom su istraživali mijenjaju li se boje cvijeća u kiselim, neutalnim i lužnatim otopinama. Mjera kiselosti neke otopine je pH. Određuje se prema koncentraciji vodikovih iona. Pripremljene su po tri otopine boje cvijeta. Jedna je kontrolna, u drugu se dodalo alkoholnog octa, u treću otopina sode bikarbone. Univerzalnim indikatorskim papirom određivane su pH vrijednosti otopina. Najčešći biljni pigmenti u staničnim organelama su klorofil A i B (zelen), ksantofil (žuti), karotenoidi (narančasti), flavonoidi i antocijanini (crveni, plavi, ljubičasti) U živoj stanici promjena boje antocijanina događa se kao posljedica promjene pH-vrijednosti citoplazme, Ovisi i o prisutnosti iona metala u tlu. Biljka plućnjak, Pulmonaria officinalis, mijenja boju od ljubičaste do plave, neznatnom promjenom pH-vrijednosti staničnog soka. Antocijanini daju boju plodovima (patliđan, višnja, trešnja, crno grožđe), cvjetovima (ruža, pelargonija božur, sljez), listovima (crveni kupus). Ponašaju se kao indikatori pH-vrijednosti. U kiseloj otopini su crveni u alkalnoj plavi. Digitalnom fotografijom pokusi su dokumentirani. Nastavnim sadržajima prirode, biologije i kemije, praktičnim radovima i IKT-om upoznavali smo dio velikog bogatstva flore naše zemlje i dokumentirali ga.

Autor(i):

Antonija Bezić Radman; Osnovna škola Pujanki

Rođena u Splitu. U rodnom gradu završila je srednju školu, Centar za obrazovanje u djelatnosti kulture i obrazovanja - Natko Nodilo - usmjerenje: suradnik u razrednoj nastavi. Diplomirala je na PMF-u u Splitu te stekla stručni naziv profesora biologije i kemije. Na istom fakultetu završila je sveučilišni znanstveni poslijediplomski studij iz didaktike prirodnih znanosti, usmjerenje kemija. U radu sa učenicima razvijala je suvremene oblike rada i metode poučavanja u predmetima Priroda, Biologija i Kemija. Kao učiteljica STEM područja u OŠ don Mihovil Pavlinović u Podgori, sudjelovala u pilot projektu «E-škole» do listopada 2016. Sklona timskom radu i suradničkom učenju

Rozana Alfirević; Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića, Podgora

Rozana Alfirević rođena 1981. godine u Splitu, diplomirala na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Splitu te stekla stručni naziv profesora biologije i kemije. U radu sa učenicima razvijala je suvremene oblike rada i metode poučavanja u predmetima Priroda, Biologija i Kemija. Kao učiteljica STEM područja u OŠ don Mihovil Pavlinović u Podgori, sudjelovala u pilot projektu «E-škole» . Trenutno sudjeluje u Erasmus + projektu Approach Better Teaching.

Ciljana skupina polaznika: 

Potrebna predznanja:

Procjena razine predznanja:

Trajanje:

 

 


Powered by OpenConf®
Copyright ©2002-2018 Zakon Group LLC